Ime Široki Brig prvotno je označavalo samostan i župu, onda zaselak sela Pribinovića, a kasnije naselje, pa općinu i na kraju cijelu okolicu. Uz rijeku Lišticu ispod Širokoga Brijega, u naselju Lise, bilo je nekoliko mlinica u tursko doba. Tada se to naselje sporo razvijalo. Gradić je sporo rastao, najprije kada je podignut franjevački samostan i crkva (1846.). Sve do početka gradnje prvoga samostana u Hercegovini (na Širokom Brijegu), povijesni izvori potvrđuju, nema gradnje većih gospodarskih, javnih i obiteljskih objekata, odnosno ne postoji gradsko naselje. Uzvisina južno od Ugrovače pred njezino ušće u Lišticu zvala se Široki brig i pripadala je naselju Pribinovići (danas mjesto samostana i crkve).
Ponad grada uzdižu se tri brijega okrenuta prema rijeci Lištici: Burića brig, Brig Stražnica i Široki brig. Ovaj posljednji, smješten u sredini, najširi je od sviju i otud mu ime Široki brig. I kada je to mjesto, gradnjom samostana, počelo postajati duhovno žarište i uljudbeno središte cijele Hercegovine, njegovi su pismeni i nepismeni stanovnici zadržali dotadašnji oblik njegova imena: Široki brig (Brig). Tako su ga pisali i franjevci.
Nakon gradnje samostana drugi važni pothvat je bio kada je 1902. puštena u promet cesta Mostar–Široki Brijeg–Posušje. Uz cestu počele su nicati kuće, gostionice i pokoja prodavaonica. Početkom XX. stoljeća tu je podignuta velika zgrada za otkupno skladište duhana, pa škola i pošta, kasnije zgrada zdravstvene stanice i općinske uprave, a u drugoj polovini stoljeća različite poslovne i obiteljske zgrade.
Od polovine 30-tih godina XX. stoljeća širokobriješko je područje bilo središte za eksploataciju hercegovačkih boksitâ.
Po prostranstvu (388 km2), broju stanovnika (27.189 u 1991.) i prosječnoj naseljenosti (70,1 stan./km2) općina Široki Brijeg rangirana je u skupini općina oko bosansko-hercegovačkoga prosjeka.