Najstarija dosad poznata crkvena građevina u širokobriješkom kraju podignuta je u V. ili VI. st. u Mokrom. Bazilika je, čini se, bila u uporabi i nakon doseljenja Hrvata, pa i u doba Konstantina VII. Porfirogeneta. Bila je bogato ukrašena. Poviše crkve nalazio se utvrđeni grad, možda onaj što ga car Konstantin u svom djelu O upravljanju Carstvom sredinom X. stoljeća navodi pod imenom Mokriskik.

U kasnijem srednjem vijeku ovaj se kraj naziva Blato, što je prvi put zabilježeno u Darovnici kralja Ostoje braći Radivojevićima 1408. Na tom području živjelo je brojno kršćansko pučanstvo i podiglo je mnoge crkve. Padom Blagaja pod tursku upravu 1466. i Blato je uključeno u Mostarsku župu (nahiju) – sve do druge polovine XVI. st. kad se izdvaja u posebnu župu Blato. Kao takvo ostaje u okviru mostarskog kadiluka.