Sedma večer Devetnice ili pak krademo vrijeme Bogu i sebi

Molitveni program sedmoga dana Devetnice Velikoj Gospi započeo je molitvom Krunice koju su predmolili fra Goran Ćorluka i framaši Širokog Brijega. Nakon molitve Devetnice započelo je misno slavlje koje je predvodio mons. don Željko Majić, generalni vikar naše biskupije. S njime su u suslavlju bili fra Goran Ćorluka, fra Smiljan Kožul te braća, dominikanci fra Mile Gugić, fra Vjekoslav i fra Hrvoje Lasić koji je navijestio evanđeoski ulomak današnjeg dana. Tijekom svete mise pjevao je zbor Frame, a framaši su čitali misna čitanja i molitvu vjernika.. Propovjednik don Željko Majić je je najprije iskazao osjećaj s kojim je stupio na ovo sveto tlo i u slavlje ove svete mise:

"Izlazeći iz crkve u procesiji i slušajući ovu prekrasnu mladost kako pjeva himan Širokobriješkoj Gospi prisjetio sam se i ja svoje rane mladosti kada sam bio redoviti hodočasnik ovdje na Brijeg posebno u zadnju subotu sedmoga mjeseca kad je bilo hodočašće mladeži. Valja pravo reći, nakon jednoga hodočašća zvala me je i policija. Ali se sjećam onog veličanstvenog hodočašća kada je ovdje predvodio svetu misu danas sluga Božji, kardinal Franjo Kuharić. Zaista, to su bila za mene tada pripravnika za svećeništvo veliki i milosni događaji: biti ovdje častiti našu nebesku Majku i njezinim zagovorom stupati Kristovu oltaru. I zato sam zahvalan za svaki taj milosni trenutak i susret, kako ovdje tako i u drugim svetištima i svetim mjestima koja su mi davala potrebitu snagu da čovjek kroči životnim putem na koji ga Bog pozva trseći se i nadam se barem jednom postotku opsluživanja Božjega zakona, Isusovih zapovijedi, svjedočenja Kristova Evanđelja.

Mons. MAjić je zatim govoreći na temu sedme Božje zapovijedi "Ne ukradi" i deste "Ne poželi nikakve tuđe stvari!" rekao:

"Deseta i sedma Božja zapovijed se prožimaju. Sedma govori: Nemoj učiniti, a deseta: Nemoj ni da ti se u srcu takva želja pojavi! Nemoj hlepiti, nemoj maštati, nemoj ni razmišljati, nemoj srce svoje uznemiravati i tim ga putem okrećati!

Ovo zapovijedi želim promotriti kroz tri točke: prva točka je ono što Crkva kaže, što Crkva naučava, što podrazumijeva pod pojmom, pod zapovijeđu: Ne ukradi i ne teži za tuđim stvarima. To ćemo najbolje vidjeti kroz Katekizam Katoličke crkve. Stoga ću odmah na početku i citirati što Crkva u svom nauku smatra grijehom ukrasti, odnosno na što nas poziva da ne činimo ili što da ne njegujemo u desetoj, ne poželi tuđe stvari.

'Sedma zapovijed zabranjuje nepravedno uzeti ili zadržati dobro bližnjega i nanijeti štetu bližnjemu u njegovim dobrima na bilo koji način. Ona propisuje pravdu i ljubav u upravljanju zemaljskim dobrima i plodovima ljudskog rada. U cilju općeg dobra, zahtijeva poštivanje opće namjene dobara i prava privatnog vlasništva. Kršćanski život trudi se podrediti Bogu i bratskoj ljubavi dobra ovoga svijeta.'

Sedma je zapovijed tijesno vezana s posljednjom, ne manje važnom desetom, koja glasi: Ne poželi ništa što pripada bližnjemu tvome, kazat će Knjiga izlaska, a Ponovljeni zakonik će konkretizirati: Ne hlepi za kućom bližnjega svoga, njivom njegovom, slugom njegovim, sluškinjom njegovom, volom njegovim, magarcem njegovim, ni za čim što je bližnjega tvoga.

Isus će na ovu našu hlepnju, čežnju srca reći jasno: Gdje ti je blago, ondje ti je srce. Ako ti blago ovozemaljsko, propadljivo onda će te srce prema tome vući i ništa tvoju ruku neće sustezati da to ne uzmeš, da za tim ne posegneš. Ako ti je srce okrenuto Bogu, ako ti je blago u Bogu onda tvoja ruka neće biti ispružena prema materijalnom nego će biti uzdignuta i sklopljena pobožno.

Deseta zapovijed upotpunjuje ne samo sedmu nego i devetu, ona upotpunjuje sve zapovijedi, i četvrtu i petu i šestu i osmu. Ona je u biti zajedno sa devetom koja isto kaže: ne poželi... je sinteza sviju zapovijedi. Dakako uključuje i prve tri, jer ako čovjek odbaci prve tri što ga priječi da onda da ne poštuje sve druge zapovijedi.

Sada ćemo promotriti kako na ove zapovijedi gleda Sveto pismo i kako gleda civilno zakonodavstvo. Bog je svakome od nas utisnuo onaj naravni zakon koji u svojoj jednostavnosti veličanstveno zvoni u u nama, bio on kršćanin ili nekršćanin, bio ateista ili ispovijedao vjeru na neki drugi način. U svima zvoni veličanstveno i jednostavno, u svojoj jednostavnosti, naravni zakon: Čini dobro, izbjegavaj zlo! Bog je Mojsiju na brdu Sinaju konkretizirao što bi to bilo zlo i naredio da narodu objavi: Ne čini zlo jer ako budeš činio zlo nećeš ući u obećanu zemlju, nećeš imati život vječni, upropastit ćeš sebe, upropastit ćeš obitelj, upropastit ćeš narod. Zato ne čini zlo, čini dobro! I vjerujem da ste kroz ovih prethodnih šest dana razmišljali u čemu je zlo. Bog kaže Mojsiju: Reci narodu, nemoj krasti, ne čini tu nepravdu ne uzimaj ono što nije tvoje, na to nemaš pravo. Učinjenu nepravdu uvijek treba nadoknaditi.

U Starom zavjetu nalazimo mnogo primjera krađe pripadnika izabranoga naroda. Kad dođemo na Novi zavjet, kad dođemo na današnje vrijeme izabrani Božji narod, mi kršćani, vidimo koliko god hoćeš primjera krađe. u svijet ušlo od one prve kad ukradoše Adam i Eva onu jabuku i od tada samo se krade.

Zadržat ću se na jednom primjeru krađe i kazne za krađu iz Staroga zavjeta.

Izabrani narod dolazi do Obećane zemlje. ali ta zemlja nije bila pusta i prazna, ona je bila nastanjena.

Bili su u njoj utvrđeni gradovi i nisu se ti ljudi u njima mirno povukli govoreći: Da, ovo je Božji plan, mi dajemo naše kuće i ostalo tom narodu, nego su stali u obranu svojih domova. Jedno od velikih iskušenja pred izraelski narod bio je utvrđeni grad Jerihon. Bog po svome proroku poručuje narodu: Ako budeš pošten, ako budeš slušao moje upute, ako budeš kročio mojim putem, mojom desnicom osvajao ovaj grad, osvojit ćeš ga, ali ako budeš li svojom ljevicom, ako budeš svojim prstima, nećeš ga osvojiti. Zato vođa Izraelaca izdaje zapovijed da nitko ne smije ništa iz toga grada uzeti, ništa ne smije ukrasti, ništa za sebe zadržati sebi, ništa ne smiješ uzeti. Ušli su grad koji nije bio siromašan. Jedan starozavjetni čovjek koji se zvao Akan kad je došao u jednu kuću i vidio dobre plaštove, punu kasu srebra i zlata, okrenu se lijevo i desno i nitko ga ne gleda, to skupi u jedan zavežalj, ponese ženi i naredi joj da to sakrije.

Kada su došli u drugi manji grad nadali su se da će ga lako osvojiti, ali nije išlo. Jedan napad ništa, padaju Izraelci i kaže Jošua: Ovdje ne što ne valja, netko je učinio neko veliko zlo, nije se poštovala odredba Božja na jerihonu. Zato nam Bog ovdje ne daje uspjeha. Treba pronaći koje je zlo napravljeno. Slijedi ispitivanje i došlo do Akana koji kaza da ništa nije zlo učinio. Ne možeš lagati a da ti glas ne zamuca. Prizna gdje je sakrio plašt i srebro. Kažu mu: Moraš umrijeti, jedino po tvojoj smrti i ne samo tvojoj nego i žene koja ti je pomagala možda i djece koja ti možda nisu pomagala, ali jesu zaražena lopovlukom doći će spas. I diže se sav narod i kamenovaše ga. Mjesto gdje se to dogodilo zove se Akor, dolina nevolje.

Gledajući ovaj primjer nisam se mogao oteti usporedbe s našom današnjom stvarnošću pa sam se vratio i na Domovinski rat, pa sam se vratio i u vrijeme poraća. Vodili smo obrambeni rat, ali je li među nama bilo akana? Je li se za prste toliko toga tuđega prilijepilo? Je li se kući, onoga što se nije smjelo, donijelo? A onda gledaš sva ova vremena koja prolaze, a kako nama nije nimalo bolje. Kako nam grad za gradom pada, selo za selom, župe nam izumiru, kako nas nestaje svake godine. Dobra župa nestaje. Je li se to nama nešto za prste zalijepilo? Je li taj ogrtač tuđi, tuđi novac tuđe, imanje... Ima li ovdje između nas Akana koji ne slušaju Božju zapovijed: Ne ukradi!, nego uzimaju, potkradaju svoje susjedstvo, svoje društvo, potkradaju ono što je od Boga, uzimaju za sebe. Sigurno toga ima. Zato nam je ova naša Hercegovina predivna, Bogom dana postala u dobra doba Akor, dolina nevolje.

Dokle god na to naše ukradeno ne bacimo mi kamenje prijezira nema drugoga grada nema. Tko na ukradenom kuću gradi ta kuća je razvalina, ta se kuća ruši. Tko krade taj je mrtav jer nikada kradljivci i razbojnici život vječni neće baštiniti.

Isus se na poseban način okomio na krađu. Česte njegove riječi su bile riječi: Ne ukradi! Ne zaboravlja nikada reći: Ne ukradi! kada govori: Ne čini druga zla onom mladiću koji ga je došao pitati: Što mi je činiti da baštini život vječni?

Osim tog mladića, osim onih kojima je Isus propovijedao, najpoznatiji lopov u povijesti čovječanstva bio je Isusov učenik Juda.

Sigurno je Juda mislio da je vrlo pametan, da on može biti ekonom. Mislio je u svojoj naivnosti i ljudskom jadu da može upravljati dobrima i novcem, ali je pao zato što nije razumio sebe u Bogu zato što je svoje srce, iako je kročio uz Boga, drugu božansku osobu , tri godine potpuno svoje srce drugome predao i onda vidimo kakav bijaše završetak apostola.

I apostoli su se oštro odnosili prama kradljivcima. U Djelima apostolskim se donosi primjer jednog bračnog para koji se zovu Ananija i Safira. Bio je dogovor unutar prve kršćanske zajednice da sve što imaju daju u zajedništvo jer zajednički žive, ali Ananija, jer imao veliko dobro, dio novca zadržao za sebe i svoju ženu. Ali ne možeš ti to od Boga sakriti. Bog koji proniče i srce i bubrege ulijeva mudrost u apostolskog prvaka Petra koji upita Ananiju: Je li to sve što ti imaš ? Ananija, prije nego što izađeš na vrata, jer lažeš i kradeš, ti ćeš umrijeti. I bi tako. Dođe Safira, njegova žena i nju zadesi ista sudbina.

Civilno zakonodaVstvu osuđuje krađu, iako sve ostale Božje zapovijedi krši. Ne poštuje ni Boga ni čovjeka , ni Dan Gospodnji, laže se i ali ostala je sedma. Nije dopušteno ukrasti, sankcionira se. Ali kako? Sankcionira se onaj koji nema zaštite, a onaj koji ima zaštitu nije lopov nego uspješan čovjek, čovjek koji se snašao.

Po definiciji grijeh je svjesno i svojevoljno kršenje božje i crkvene zapovijedi.

U čemu je krađa grijeh protiv samoga sebe?

Krađa samoga sebe je nepoštivanje samoga sebe. Čovjek u težnji za materijalnim sebe je degradirao do neprepoznatljivosti definicije čovjeka, a da ne govorimo da je čovjek slika Božja.

Drugi veliki grijeh krađe koji se odnosi na vlastitu osobu je grijeh gubitka vremena. Koliko vremena gubimo, a najveći dar koji nam Bog daruje, uz dar života, je dar vremena.

Tolike grijehe krađe ne ispovijedamo, što smo se švercali, za prste zapelo, sustavno nekoga potkradamo. Ne ispovijeda nijedan poslodavac da ne daje radniku plaću na vrijeme, ne ispovijeda nijedan poslodavac da je radnika potplatio. Kaže Bog sam: Neka radnička plaća ne prenoći kod tebe! Koliko danas i mamo ljudi koji mjesecima nisu primili plaća? Ne ucviljuj radnika, njegove žene, njegove djece!

Krademo drugima osjećaje. Koliko ražalošćenih srca koje se u ljubavi predaju drugome, a on ili ona ukrade osjećaje, igra s osjećajima...

Krađa obećanja, koliko neispunjenih obećanja... Kada su izboru, govori se o krađi glasova, poslije izbora neizvršena obećanja... S ovoga svetoga mjesta pozivam sve političke stranke: Ostani vjeran obećanjima, ne igraj se s glasom, s osjećajem povjerenja čovjeka, nastoj svim svojim silama i sposobnostima izvršiti obećano!

Prisvajanje onoga što je društveno, u baština nam je predano i mi moramo to predati drugima, a ne možemo danas sve uzeti kao naše ne misleći na budućnost.

što je krađa svetoga? Praveći statistike, nema u Hercegovini nitko da je rođen, a da nije kršten. Kad dođe deseta godine pričesti se, kada dođe petnaesta ne bude dijete da nije krizmano, a Bogu hvala ima i vjenčanja. Ali što ima između toga? Kakav je moj vjernički život između sakramenata, između krštenja i pričesti, između pričesti krizme, između krizme i vjenčanja? Što se tu događa? Često puta sa žalošću pogledam kako neke koji su se pripremali za prvu pričest neću vidjeti do krizme, a kada dođe krizma neću ga vidjeti do vjenčanja. Ukrao je sakrament, ukrao crkvenu uslugu, i otišao. Hoće se živa vjera! Ne ukradi! Ne igraj se s Bogom! Ne uzimaj nešto što misliš da ti u jednom trenutku pripada! Želim to da ne budem mimo svit! Bog je živ, želimo li živjeti i biti spašeni!

 

Dobro smo zatrovani, dobro se naša koža išarala grijehom tako da vrlo teško se primjećuje ono zdravi tkivo. Ima li pomoći za nas. Spasa za nas ima. Imamo primjer svetoga Mateja, apostola koji je bio carinik. Toliko toga nakrao, ali koji je vidio svoj zao put. Stao pred Gospodina, pozvao u svoju kuću i rekao vraćam svima koje je oštetio. Gospodin je rekao: Danas je došlo spasenje tvojoj kući!Neka nas u ovoj svetoj misi on očisti od svih nečistoća, grijeha krađe, pa da zaista u ovoj svetoj misi čujemo glas i ponesem ga kući: Danas je došlo spasenje ovoj kućo, rastrsio sam sa starim čovjekom, obukao sam novoga, obukao sam se u Isusa Krista koji je svojom krvlju oprao moju grešnu, prljavu haljinu, u svojoj krvi ubijelio." 

Božja riječ

Vodič

Foto kutak

Velika Gospa


FRANJEVAČKI SAMOSTAN I

ŽUPA UZNESENJA
BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Kard. Stepinca 14
88220 Široki Brijeg

e-mail: info@gospin-brig.info
tel.: +387 39 702-900
fax: +387 39 702-935 (gvardijanat)
                   702-936 (župni ured)

RAD ŽUPNOG UREDA
7.30 – 12.00; 15.00 – 18.00