Gospin Brig

Nas ovdje posebno zanima Široki Brijeg kao Gospino svetište. “Nazivom svetište označuje se crkva ili drugo sveto mjesto kamo mnogobrojni vjernici, iz osobita razloga pobožnosti, hodočaste s odobrenjem mjesnog ordinarija” (kan. 1230). Tako, naime, Zakonik kanonskog prava definira svetište. “Pjesma od kamena”, koja se s dvama zvonicima kraj pročelja izdiže na Širokom Brijegu, glavno je marijansko svetište zapadne Hercegovine. U nj hodočaste brojni vjernici toga kraja iz pobožnosti. Bilo da se Gospi preporuče u potrebi, bilo da joj iskažu zahvalnost za isprošenu milost. Privlači ih zavjetni kip Gospe Širokobriješke, cilj brojnih Marijinih pobožnika. Vitki je to lik Bogorodice, na nebo uznesene, duge kose, uzdignuta pogleda prema nebeskim visinama, u bijeloj haljini. Na prsima podržava plavi plašt koji se spušta niz njezina leđa. Stoji na oblaku koji podržava anđeoski zbor. Nisu ga uspjeli uništiti za pljačke o završetku II. svjetskog rata. Rad je to talijanskog majstora iz sredine XIX. stoljeća, a izražava stoljetnu pobožnost i ljubav vjernih hercegovačkih katolika prema Isusovoj Majci.


Blagdan Velike Gospe


Gospi na Široki Brijeg vjernici hodočaste posebno za blagdan Velike Gospe. Tada se, od rane zore, na Brijegu okuplja najviše Marijinih poklonika. Velika Gospa blagdan je o kojemu vjernici i hodočasnici slave ono najviše što je Marija mogla postignuti, njezinu konačnu proslavu u nebu. To je ono za čim čezne srce svakoga Isusova sljedbenika. Stoga je sasvim razumljivo da je taj blagdan omiljen i među hercegovačkim pukom. Iz godine u godinu u zapadnohercegovačkom kraju ponavlja se isti prizor. Postom i molitvom pojedinci i obitelji pripravljaju se za taj blagdan, tijekom devetnice, osobito na uočnicu i na blagdan pješače bosonogi u svetište, pomiruju se sa svojim Bogom u sakramentu ispovijedi, blaguju Kruh Života sa zajedničkog oltara, zajedno pjevaju i mole, na golim koljenima obilaze oko Gospina kipa...

Izniman je doživljaj uočnice blagdana Velike Gospe. Od davnina toga dana gotovo svi putovi vode na Široki Brijeg. Nakon demokratskih promjena, u kasno popodne u molitvi i pjesmi tisuće vjernika prate Gospin kip iz središta grada do svetišta. Doći bos na Brijeg, obići ili “oblisti” oko kipa na golim koljenima, puziti na koljenima crkvenim kamenom popločanim predvorjem, ispovjediti se i sudjelovati u misnom slavlju - nakana je svih koji Gospi na Brijeg dolaze, bilo da u Hercegovini stalno žive, bilo da za te blagdane pristižu iz drugih krajeva domovine i tuđine. Takvi se prizori osobito mogu vidjeti kroz devetnicu Velikoj Gospi, kad su hodočašća u svetište najbrojnija, i za blagdane Velike i Male Gospe. Čim se među Hercegovcima spomene blagdan Velike Gospe, svatko pomišlja odmah na širokobriješko svetište.

 

Susret kršćanske mladeži


Čuvari širokobriješkog svetišta došli su na pastoralno korisnu zamisao: povezati mlade vjernike uz svetište i u isto vrijeme odgojiti zdrave kršćanske obitelji. Tim projektom širokobriješka Crkva gradi svoju budućnost na onima koji će sutra biti nositelji Crkve i društva. Zbog toga širokobriješko svetište osobitu skrb posvećuje mladim vjernicima. Od g. 1975. svake godine posljednje srpanjske subote svetište organizira molitveni susret za njih. Već je postao tradicionalan, a na njemu se okupljaju srednjoškolci i studenti. Počelo je to g. 1973. svečanošću oproštaja od Širokoga Brijega pred polazak na studij i u vojsku, da bi preraslo u svečanost mladih, mnogo širih razmjera. Slegne se u taj dan pred Gospinim nogama ne samo mladež iz Hercegovine sa svojim dušobrižnicima nego i iz udaljenijih krajeva, cijele Crkve u Hrvata. I iz tuđine, kao iz Amerike, Kanade, Australije, onda Italije i Švicarske, pa Hrvati iz Mađarske, Bačke... Brojni hodočaste bosonogi i pješice. Redovito se susret odvija pod određenim geslom, a sastoji se od pokorničkog bogoslužja i euharistijskog slavlja. Propovijeda obično u toj prigodi posebno pozvan gost propovjednik. U popodnevnim satima upriliči se zabavno- glazbeni program, predavanje, predstava ili fi lm, izložba ili pak koncert duhovne glazbe. Hodočašće mladeži g. 1993. pripremano je u prostorijama širokobriješkog svetišta trodnevnim molitvenim i odgojnim zborovanjem pod vodstvom fra Joze Zovke. I kasnije je nastavljena priprema za hodočašće mladeži molitvenim zborovanjem. Nakon Domovinskog rata (1991.- 1995.), a hodočastile su i prije rata, Gospi na Brijeg u znak zahvalnosti za sačuvane živote dolaze i hercegovačke školske sestre franjevke. Upriliče one svoje hodočašće svake godine u subotu najbližu 18. svibnja, danu kada su sa svojim “ostatkom” g. 1992. pred nasrtljivim napadačem uspjele iznijeti žive glave iz Potoka kraj Mostara. Gospinu pomoć i zaštitu osjetila je svaka od njih, a Gospin Brijeg obnavlja im duh, osvježuje misli i srce upravlja na nove pothvate u vinogradu Gospodnjem. Kod Gospe Širokobriješke držana su brojna zborovanja hercegovačkih katolika i franjevaca. Tu je, među ostalim, biskup Pavao Žanić (†2000.) predvodio za blagdan Velike Gospe 1988. i završetak Marijanske godine za hercegovačke biskupije.


Simbolika širokobriješkog svetišta


Širokobriješko Gospino svetište uzdiže se na brijegu. Što ono hercegovačkim katolicima i hodočasnicima znači, može nam najbolje objasniti svetopisamska slika marijanskog sadržaja. Evanđelje, naime, spominje Majku Isusovu u brdima, u “judejskom gorju”. Nakon navještenja u Nazaretu, Duh Božji potaknuo ju je neka krene u “judejsko gorje”. Pod svoje srce upravo je primila Sina Božjega i tako postala “prvo ‘svetohranište’ u povijesti”. Kreće tako s Isusom Elizabeti u pohode (Lk 1, 39-56) i ostaje s njome oko tri mjeseca. Bila joj je pri ruci u danima već poodmakle trudnoće. Usrećivala ju je svojom nazočnošću i pomoću. A Elizabeta je to nagradila zanosnim usklikom, koji će se ponavljati do svršetka svijeta: “Najblagoslovljenija si ti među ženama! I blagoslovljen plod utrobe tvoje! Odakle onda meni to da majka Gospodina moga dolazi k meni? Jer čim pozdrav tvoj dođe do mojih ušiju, od veselja mi dijete zaigra u utrobi. Blago onoj koja povjerova da će se ispuniti što joj je rečeno od Gospodina!” (Lk 1,42-45). Za svoga pohoda Elizabeti, Marija je zapravo “prva misionarka”. Elizabeti je donijela Isusa i na taj način učinila da se kraljevstvo Božje počinje širiti na zemlji. U tomu poslu ona je u službi svoga Sina koji je došao Radosnu vijest navijestiti siromasima (Lk 4, 18). Zbog dolaska spasenja, zbog Božjeg zahvata u korist odabranog naroda, zbog njegova spasenja čitavom ljudskom rodu, i Marija klikće iz dubine duše: “Veliča duša moja Gospodina; duh moj kliče od radosti u Bogu Spasitelju mome!” (Lk 1, 46-47). Taj kliktaj, počevši od prve zajednice kršćana do dana današnjega, odjekuje svom Zemljom, ta riječ blagoslova još uvijek se razliježe u svim mjestima i krajevima gdje se službenici Crkve sastaju na Večernju molitvu. Na tolikim bregovima i uzvišicama diljem kugle zemaljske, pa i Lijepe naše, uzdižu se crkve i svetišta.

Iako je Marija “Kraljica svih Hrvata, svakog kraja gdje Hrvati žive, ona je u svakom kraju izabrala jedan brijeg, jedno mjesto - da tu i odatle dijeli svoju pomoć svima, a najviše onim najbjednijima i najzaplakanijima.” Da im bude pri ruci u potrebi, kao nekoć Elizabeti u judejskom gorju. Na krajnjemu hrvatskom Sjeveroistoku imamo tako Tekije, u ravničarskoj Slavoniji Voćin, u Hrvatskom Zagorju Mariju Bistricu, u Istri i kvarnerskom primorju Trsat, na hrvatskom Jugu Sinj, u Bosni Olovo, a “u nas u Hercegovini to je ovdje na Širokom Brijegu”. Na njemu se nastanila Majka Gospodinova, pa je to kuća Marijina. U nju okuplja ona Božje sinove i kćeri i stoji im na raspolaganju, širi među njima kršćansku ljubav i Božje milosrđe, preko nje Bog obilno dijeli darove svome puku. Marijin zaljubljenik i jedan od najpoznatijih propovjednika svoga vremena fra Rufi n Šilić (†1985.), koji je više puta propovijedao i u širokobriješkomu svetištu, duboko je uvjeren u to kad kaže: “Kao na prvi dan našega spasenja, na prvu Blagovijest, i danas kao da se Majka Božja penje u Gorje i dolazi i ovdje i na druge bregove i svetišta. Kao i onda i ovdje hiti da širi kršćansku ljubav i Božje milosrđe. Kao onda tako i danas uvijek njezine svetkovine izazovu potoke suza radosnica, rijeke milosti oproštenja grijeha... Ljudi se nikada ne vrate žalosni i neutješeni, jer su susreli Majku svoga Boga i taj ih susret usreći...” U Marijinu pomoć osvjedočio se i širokobriješki puk, koji je preživio nedaće II. svjetskog rata i još teža vremena bezbožnog režima po njegovu završetku. Nije se odvajao od svoje Gospe. Zabrinuta za spasenje braće svoga Sina, Gospa je uvijek među sljedbenicima svoga Sina. U najkritičnijim trenutcima zrači ljubavlju, donosi mir, stvara slogu i razumijevanje, ulijeva novi zanos i zamah za život i rad. Tako je i u širokobriješkom svetištu Majka Gospodinova liječila i izliječila rane tolikima. To je svetište poput majčinskog zagrljaja u koji Gospa okuplja raspršenu djecu Božju, krijepi ugrožene i žalosne, tješi ih i liječi, upućuje ih na svoga Sina, ulijeva im nadu u bolju i svjetliju budućnost. Širokobriješko svetište svjetionik je kršćanske čovjekoljubivosti u svjetlu kojega padaju sve ograde i nestaju granice koje dijele. U riječi Božjoj koja im se u njemu nudi, hercegovački katolici nalaze smisao i za braću u potrebi, jer ih ona utvrđuje u vjeri da su djeca istoga Oca i da ih okuplja zajednička Majka. Gospino svetište na Širokomu Brijegu na neki je način socijalni ured ljubavi Boga našega, u kojemu je Marija glavna suradnica. Zato je iz dna srca ljube i štuju, rado joj dolaze i pred njom iznose svoje nevolje i potrebe. Hercegovački katolik u Gospi prepoznaje “Božje ministarstvo za socijalnu skrb i osiguranje”, a u njezinu svetištu na Brijegu “ured i ispostavu” u kojemu je ona “ruka preko koje Bog dijeli svoje darove i dovodi do Boga”. Zamislite, “kad bi ovaj naš Široki Brijeg otvorio arhiv milosti i utjehe koje su ovdje podijeljene! Čudom bismo se čudili tko je sve ovdje molio i tko je izmolio! Ne bismo vjerovali kakve su sve boli ovdje liječene i kakve sve izliječene! Snebivali bismo se kakve su sve molitve uslišane, iz kakvih su sve usta i srdaca izvirale. A isto tako kakve su sve molitve ostale neuslišane, jer Bog ne gleda samo u prazne džepove nego vidi i u punim srcima. Ona zna čija vjera može izdržati i čija snaga neće posustati.”

U Majci Isusovoj hrvatski čovjek hercegovačkog kamenjara tražio je i nalazio dobru Majku, prepoznao moćnu Zagovornicu i vjernu Pomoćnicu. Širokobriješko Gospino svetište za to je ponajbolje svjedočanstvo. Široki Brijeg zapravo je Gospin brijeg, brdo blaženstva Marijinih hodočasnika koji u život provode Radosnu vijest koju je navijestio Isus iz Nazareta. Iako kao svetište nema dugu tradiciju, u njemu se osjeća Gospina nazočnost, a vjernici u njemu nalaze osobitu bliskost Majke Isusove. Tu ona upućuje hodočasnike i pobožnike svome Sinu: “Što vam god rekne, učinite!” (Iv 2, 5). Po djelovanju Božjeg Duha, ona na Brijegu podiže klonule, tješi žalosne, odmara umorne, mekša otvrdnule. Širokobriješko Gospino svetište izraz je stoljetne pobožnosti vjerničkoga hercegovačkog puka prema svojoj Gospi. On ju je prihvatio i čitavim bićem zavolio. Ljubav prema njoj nosi u dubini svoga bića i s koljena na koljeno prenosi na novi naraštaj. Živi ona tako i danas u srcu toga puka. A pod okriljem Marijinim osjeća se narod Božji velikom Božjom obitelju ne samo onih koje veže ista vjera nego i isti rod, i jezik. Molio se i moli puk Briškoj Gospi, njoj je hodočastio i hodočasti. Zato se u srcu hercegovačkoga katolika, i onoga u domovini i onoga u tuđini, duboko krije jedna velika želja: vratiti se još jednom na Brijeg i vidjeti svoju Brišku Gospu.

Božja riječ

Vodič

Foto kutak

Velika Gospa


FRANJEVAČKI SAMOSTAN I

ŽUPA UZNESENJA
BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Kard. Stepinca 14
88220 Široki Brijeg

e-mail: info@gospin-brig.info
tel.: +387 39 702-900
fax: +387 39 702-935 (gvardijanat)
                   702-936 (župni ured)

RAD ŽUPNOG UREDA
7.30 – 12.00; 15.00 – 18.00