Čerigaj -hercegovačka Porcijunkula

Popisi pučanstva
Prema popisu iz 1742. g koji je sačinio apostolski vikar  Pavao Dragičević u Čerigaju je popisano: obitelj Petra Čerkeza s 12 ćlanova, Ilije Čerkeza 20, Juraja Pinjuha 19, Andrije Med(o)ić 16. te obitelji Pavković i Šimić.
Prema popisu iz 1768. godine koji je obavio biskup fra Marijan Bogdanović u Čerigaju je bilo 11 domaćinstava s 132  člana (Čerkezovići- 4 obitelji, Lovrići-1, Kraljević -1, Medić -2, Pinjušić-2, Zovković-1.
Prema Popisu iz 1844. koji su napravili župnik fra Nikola Kordić i kapelan fra Paško Kvesić naselje Čerigaj je imalo u 25 kuća 195 žitelja. (Čerkezi: Ante ima 13 članova; Bonaventura 7; Marko 15 i Petar, 3;Tomo Pinjuh 19; Ante Pinjuh 14 i Mihovil Zovko, 9; te Lovrići i Kraljevići. Cijela župa imala je po tom popisu imala 591 obitelj s 4516 članova.
Prema popisu koji je sačinio fra Petar Bakula, u svome Šematizma iz godine 1867. u Čerigaju je bilo 36 kuća s 239 članova. Cijela župa Blato je imala 689 obitelji i 5209 žitelja.

Fratarske kuće
Starija kuća, ona koju je gradio fra Jakov Kraljević st., bila je posljednje sijelo župe Blato koja je, do prelaska na Široki Brijeg nosila ime Župa Čerigajska. Fra Petar Bakula god. 1867. u svom Šematizmu, zapisuje:“ Imamo dosta dokaza, da su župnici ove župe od starine stanovali u selu Pribinovići, zatim Dobrkovićima i najposlije u Čerigaju. Radi požara kuće, ili kakva drugoga nama nepoznata uzroka, ova župa ima matice tek od 1753. pod imenom Župe Čerigaj. I tako se zvala sve do 1848. god. „
Starija kuće ima oltar u prizemlju i reljef ptice koja pije iz kaleža na nadvratniku sjeverozapadnih vrata.. Ova je kuća-kapela veoma značajna za nastanak i povijest Provincije. U njoj su se, uz Posušje, održali svi tajni i javni sastanci i dogovori oko "odcipljenja'; dobivanja dopusnica od crkvenih  i turski vlasti. Iz nje je biskup fra Rafo Barišić uputio barem dvije svoje okružnice. Snujući proslavu stote obljetnice odcjepljenja i dolaska na Čerigaj fra Leon Petrović u obraćanju cijeloj Provinciji veli: „Tu je naša Portiuncula i Sta Maria degli Angeli.„
Godine 1848. fratri napuštaju Čerigaj i prelaze u nedovršen samostan na Široki Brijeg. Fra Nikola je čuvanje fratarskih kuća, kao i uživanje zemlje, povjerio svojoj tetki Korduši i njezinoj obitelji. Iako su Kordušići plaćali legat, kuće su vremenom su pretvorene u ostave i u štale. Zasigurno su fratri i prije 1944. nastojali kuće vratiti u njihovo prvotno dostojanstvo,; no nisu uspjeli. Da bi se kuće vratile franjevcima, u novije su se vrijeme trudili mnogi fratri, Za gvardijanstva fra Zdenka Galića i provincijalstva fra Joze Pejića novija je kuća fratrima vraćena, a Samostan ju zajedno s mještanima, preuredio u podružnu crkvicu Dvanaestorice apostola i darovao selu Čerigaju. Fra JozoZovko je uspio i stariju kuću vratiti u samostansko vlasništvo nakon ravnih 150 godina. U ovoj se kući nalazi najstarija, i u izvornom stanju dobro očuvana, kapela u Hercegovini kao i najstariji do danas sačuvan oltar u zatvorenu prostoru.

Novija fratarska kuća
Čerigaj smatraju mjestom početka nastajanja buduće gimnazije, navodeći da je upravo glavni razlog gradnje nove kuće god. 1844., bio smještaj i obrazovanje dječaka pripravnika za ulazak u Franjevački red, dakle za uzgojni zavod i za novicijat. Noviju je kuću gradio fra Nikola Kordić. Imala je sobe za smještaj  meštra novaka i učitelja đaka. Uzgojni je zavod brojao desetak đaka, a novicijat, s početka, dva do pet pitomaca.
Ova kuća je obnovljena  prigodom 140. obljetnice dolaska (1844. -1984.). Obnovom je sačuvana izvornost, a unutrašnjost je preuređena u crkvu. U kapelici se nalazi stari tabernakul  iz briješke crkve i kadionica za vječno svjetlo i jedina preostala  korska klupa. Zvono je težine 105 kg. Slika na oltaru prikazuje „Dvanaestoricu apostola“kojima je posvećena ova crkvica.

Podjela
Nema pouzdanih podataka o starosti groblja Podjela. Kako u groblju nema stećaka pretpostavlja se da su prvi ukopi počeli uspostavom čerigajske župe, dakle od 1753. U groblju se nalazi 20- tak  starih grobova s kamenim križevima. Tu se nalazi i kamenica s uklesanim franjevačkim grbom koja je služila za krštenje u tursko doba. Legenda kazuje da su se ovdje slavile i mise polnoćke.
Znamo za trojicu pokopanih fratara  u groblju Podjela. Na križu, koji je postavljen kasnije piše: Čekaju blaženo uskrsnuće :o. Luka Dropuljić, umro 2.1. 1804., o. Luka (treba Ilija) Musa  umro 13.5. 1824., o. Pavao Budimir umro 19. 8. 1834. U potpisu stoji: franjevci i znak  franjevački grb. .
Prema žrtvoslovu  II. svjetskog rata i poraća u naselju Čerigaj je bilo 47 žrtava. U domovinskom ratu je poginuo jedan branitelj.

Čerigajski fratri
Prema mrtvoslovniku hercegovačkih fratara donosima prikaz fratara koji su djelovali  na župi Čerigaj i onih koji su tu rođeni.
1796. u Ružićima je umro fra Grgo Pinjušić s Čerigaja u 45. godini života i 25. godini redovništva. Bio je lektor filozofije, pohoditelj Isusova groba u Jeruzalemu. Umro je kao aktualni župnik.
1799. na Čerigaju je preminuo fra Ivan Martinović iz Kreševa u 37. godini života, 20 godini redovništva. Bio je kapelan u župi Blato.
1804. na Čerigaju je umro fra Luka Dropuljić iz Donje Neretve. u 50 godini života, 32. godini redovništva. Obnašao je službu kapelana župnika i provincijala. Pokopan na Podjeli.
1808.  u Kreševu je umro fra Mijo Pinušić s Čerigaja.  Preminuo je u 30. godini života.
1809. u Kreševu je umro fra Jakov Kraljević iz Blata. Preminuo je nakon duge bolesti. Obnašao je službe kapelana, župnika, gvardijana i definitora, upisan je kao graditelj fratarske kuće na Čerigaju.
1821. na Čerigaju je umro fra Ilija  Erešović zvani Musić. Rođen je 1776 u Rasnu. Zaređen je kako stoji u knjizi ređenja kreševskog samosatna 1796.Umro je u 45. godini života, 25. godini redovništva.  Bio je nadaren i bogat dobrim djelima. Obnašao je službu župnika u župi Blato.
1834. u Brotnju je umro fra Franjo Kraljević s Čerigaja. Bio je  u službi dekana u Hercegovini i župnik u Brotnju. Umro je u 55 godini života i 38. godini redovništva. Obnašao je službe župnika i definitora.

Božja riječ

Vodič

Foto kutak

Velika Gospa


FRANJEVAČKI SAMOSTAN I

ŽUPA UZNESENJA
BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Kard. Stepinca 14
88220 Široki Brijeg

e-mail: info@gospin-brig.info
tel.: +387 39 702-900
fax: +387 39 702-935 (gvardijanat)
                   702-936 (župni ured)

RAD ŽUPNOG UREDA
7.30 – 12.00; 15.00 – 18.00